Vijesti & događanja

Mise za žrtve pokolja iz II. svjetskog rata

Obasjaj nas Gospodine svojim svjetlom
(Mise zadušnice za žrtve pokolja iz 1944.g.)

Služen su svete mise u župnim crkvama u Otoku i Rudi, na sjećanje nevino stradalih u strašnom pokolju izvršenom u rano proljeće 1944.godine u vihoru II.svjetskog rata. Čitanje imena smrtno stradalih tjeralo je suze na oči rodbini i poznanicima.Teško je s tim živjeti kad se zna da su nevino, za nijedan oblik krivnje izgubljeni životi i prekinuta nit stvaranja obitelji.

Umirali su s spomenom Gospe, Isusa, sv. Ante, sv. Martina i drugih svetaca, na usnama.Molitva i spominjanje Boga i majke označavali su njihovu pripadnost vjeri i domu. Voljeli su svoj dom, koji je od Gale, Litrića, Strane, Ovrlje, Rude, Voštana i ostalih mjesta bio njihov svijet u velikom svemiru. Tu su rođeni i svoje korijenje bili pustili ali velika sila ljudskog zla im je odrezala stablo i pustila da se osuši korijenje.Ubijeni se spominju u teološkom, povijesnom i nacionalnom kontekstu.Tijek događaja u ljudskom razvoju i civilizacijskom dosegu ima svoj slijed i uvijek se tumači na opravdan trenutak u tom trenutku događanja. Sve ideologije su kroz putanju ljudskog stvaranja skrenule sa puta milosrđa i otišle su na stranu mraka a pravdanja su uvijek bila da je to u tom vremenu jedino ispravno i vrijedno.Još od rimskog carstva koje je zagovaralo mir čitavom svijetu i bolje novo vrijeme (protestantizam) nisu to postigli ali su to tako snažno propagirali da su izvor svog bitka na tim činjenicama za svoj razvoj imali i drugi koncepti, nacizam, fašizam, komunizam, staljinizam, socijalizam.U obilježavanju 73. obljetnice vidljivo je da se zločin dogodio iz pobuda ideologije i snage jačeg nad nemoćnim.Uvjerenja su nekad lažna i u trenutku kad očekuješ prijateljstvo osjetiš da te napušta saveznik i da si malen i nebitan ako njemu snažnom nemaš što dati.Zato istinski prijatelj Hrvatskom narodu pripada (papa) Sveti Ivan Pavao II.Slijepac iz čitanja u evanđelju kad dobije mogućnost gledanja i da koristi um i druga osjetila putokaz nam je da ne smijemo zatvarati oči pred nihilističkim temama i tako nametnutim vrijednostima. Oduprimo se tome vjerovanjem u svoje i svoju obitelj i Domovinu. To su vrijednosti koje su nam date od naših predaka i njegujmo ih kao zalog za vlastiti opstanak i razvoj. Veliki pjesnici su nas učili da je teško Hrvat biti na svome (jer su nam veliki sudbinu krojili) ili da je vjerovanje u svoje i sebe bolje nago dati se strancu. Pokušajmo stvoriti bolje uvjete živote i nemojmo ići u tuđinu,svjedočimo da to što živimo je dobro, da je u nama Kristov put i da ovo vrijeme korizme bude iskušenje iz kojeg izlazimo bolji.Bog neka je uz njihove duše i uz naš dom i zato obasjaj nas Gospodine svojim svjetlom-propovijedao je fra Žarko Relota.

Propovijed u Rudi održao je don Branimir Projić koji je naglasio:-bio je to krvavi nagovještaj Uskrsa, nedužna krv je tekla Cetinom i Rudom. Bio je to veliki zločin s pitanjem, zašto? Draga braćo i sestre okupili smo se sedamdesettreći put da dostojanstveno odamo poštovanje oviim žrtvama i mučenicima. Pisanih tragova je malo i iz zapisa nismo doznali pravu istinu, ali ima pisanih tragova s dijelom opisa događaja u Kambera. Silvestar Kamber je to opisao u pismu kojeg je poslao u Kanadu kod Dragutina Kambera, vojnog vikara. Rat je teško vrijeme koje nosi ubijanje, a ubijanje zna prijeći u naviku a i ljubav kad prijeđe u naviku nije dobra. Bilo je to nepovratno izgubljeno stanovništvo koje nije sa kućnog praga željelo otići jer se nije ni zašto osjećalo krivim. Ali ona strana nije tako mislila i izvršila je veliki pokolj. Stradalo je 70-tak djece ispod petnaest godina starosti, mnogo žena i staraca. Padali su kao snoplje, živi su gorjeli u vatri, samo zato što su voljelo svoj kraj, kuću, obitelj, crkvu i hrvatski rod. Kako je bilo teško preživjelima. Kako se bilo teško oporavljati od te velike nesreće. Samo vjera u bolje sutra, samo nada uz svoje najmilije i štovanje svojih svetinja nosilo ih je u daljnji život. Nikada se ne zaboravlja ta žrtva i to nas potiče da budemo bolji u svakom pogledu. Neka ova zajednička molitva bude molitva za spokoj njihovim dušama a njihova smrt zalog za naše bolje sutra i nas što ih se sjećamo i za našu Rudu.

Iza svetih misa položeni su vijenci, buketi cvijeća i upaljene su svijeće na spomen kosturnice u Otoku i Rudi.

Svetim misama prisustvovao je vjernički puk, saborski zastupnik Ivan Šipić izaslanik Hrvatskog sabora(Hrvatski sabor je pokrovitelj komemorativnih događanja), dožupan Luka Brčić, načelnik općine Branko Samardžić sa suradnicima i članovima Općinskog vijeća, branitelji i predstavnici MO. Molitve odrješenja predvodili su fra Miroslav Ančić i don Stipe Ljubas, s ostalim svećenicima.