Objava nezavisnog člana općinskog vijeća – TOMISLAV BILOKAPIĆ – Godišnji financijski izvještaj za 2015. godinu
30.03.2016
PPU – Prostorni plan uređenja općine Otok
09.05.2016
Objava nezavisnog člana općinskog vijeća – TOMISLAV BILOKAPIĆ – Godišnji financijski izvještaj za 2015. godinu
30.03.2016
PPU – Prostorni plan uređenja općine Otok
09.05.2016

U posjet Župi sv.Luke Otok došla je skupina Gradišćanskih Hrvata, njih 103 predvođeni svojim svećenikom don Željkom Odobašićem.

Gradišćanski Hrvati, koji su zbog povijesnih zbivanja u nekoliko navrata vršili iseljavanje (1530.god.) iz Like, Korduna, Banije, Gorskog kotara,Slavonije, žive u Austriji.Kroz mnoge naraštaje tj. kroz 21 generaciju zadržali su veze sa matičnom Domovinom kao i svoj jezik, vjeru i običaje.Iz biskupije Željezno koja broji 172. Župe, od čega su 32 hrvatske, u posjet Župi sv.Luke Otok došla je skupina Gradišćanskih Hrvata, njih od 103 sa svojim svećenikom don Željkom Odobašićem.Don Željko je župnik na dvije Župe. Gradišćanskih Hrvata u Austriji je ko 30 tisuća.Ova posjeta župi sv. Luke Otok ima poveznicu sa č.sestrom Mirandom koja je bila na službi u Gradišću, a sada je u Otoku.Poslije prisustvovanja na proslavi Sv.Dujma u Splitu ugodno druženje nastavljeno je u Otoku. Nedjeljnu sv.misu(8.5.) predvodio je don Željko koji je uvodno objasnio razloge dolaska u posjet župi sv.Luke kao i kratku povijest Gradišćanskih Hrvata te svoj pastoralni rad u Austriji.

Otočanima je za oko „upala“ ministrantica Liza, što je inače običaj da kod njih i djevojčice ministriraju za razliku od nas gdje taj privilegij imaju dječaci.Prvo čitanje obavila je č.s. Miranda i to na jeziku koji upotrebljavaju Gradišćanski Hrvati a evanđelje su fra Miro i don Željko pročitali na hrvatskom i njemačkom jeziku.U svojoj propovijedi don Željko je naglasio:-jedno je evanđelje bez obzira na kojem jeziku se pročitalo.Jedna je katolička crkva, katolička vjera i pod istim su Zakonima i Božjom molitvom.Različite su kulture, jezici, načini života ali to nije i ne smije biti prepreka za normalne ljudske odnose. U posjeti Gospi Fatimskoj mi nazočni slušali smo misu na drugim jezicima,ne na njemačkom, ali iako se ne razumiju riječi, osjeća se nešto duhovno, mirno, lijepo i uvijek poziva na ponovni posjet.Znači da osjećaji iz srca i vjera koja se živi, čine ljepotu susreta sa ostalim vjernicima, braći po vjeri i drugim ljudima neovisno o mnogim različitostima.Tako smo s posebnim isčekivanjem krenuli put Hrvatske, predivno nam je u Splitu, Dalmaciju, Sinju i tu kod Vas u Otoku. Zahvalni smo na zajedničkom službovanju na ovoj svetoj misi i da se korijeni našeg Hrvatskog roda osjećaju s posebnim ponosom.Mi sada svi zajedno u Evropsko zajednici imamo priliku vidjeti u kojem smjeru mogu ići određene životne relacije u mnogim dosada ustaljenim i normalnim vrijednostima.Počele su neke nove vrijednosti i teško da se kao takve trebaju duboko ukorijeniti u društvo ili crkvu kao ispravne.Tu smo pred dilemama i kako dalje. Posebno treba paziti na obitelj, obitelj kao cjeline koju čine majka, otac i djeca.Sve sa oznakom slova ili roda vodi u krivom smjeru. Život u istospolnim zajednicama kao i mogućnost usvajanja djece kod takvih slučajeva predstavlja slobodu i ravnopravnost, po nekim nametnutim vrijednostima.No da li je to ispravan put i kud bi nas taj put odveo? Danas se svetkuje i Majčin dan i povodom toga čestitke najvećoj blagodati a to je biti majka.Neka se to zajedništvo i štovanje vjere i ovakvi susrete dešavaju i u buduće, zahvaljujem se u ime nas koji smo došli danas kod Vas.

Bila je tu jedna novina koju vjernici u nas ne prakticiraju toliko koliko je ona redovna pojava u njihovim Župama. Običaj primanja za ruke među prisutnima za vrijeme molitve očenaša stvorio je dodatni emocionalni naboj. Bio je to veliki znak pružanja mira.

Misno slavlje uveličali su gosti svojim napjevima kao i molitvom na svom jeziku kojeg njeguju u svakodnevnom razgovoru.Poslije mise ispred crkve nastavljeno je druženje uz svirku, pjesmu, kolo i zajedničko fotografiranje.

Klapa sv.Luke je pjevala u vjeronaučnoj dvorani i time ručak gostima učinila ukusnijim.Svi zajedno su pjevali klapske pjesme, i mnogi su gosti znali riječi tih pjesama. Druženje se nastavilo obilaskom Muzeja Sinjske Alke i samostanskog muzeja u Svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske.

{gallery}2016/05/08{/gallery}

Skip to content